Deutsche Welle o uvođenju vojne obaveze: Hrvatska predvodi trend

Riječ je o prvoj generaciji koja se suočava s novačenjem otkako je ono ukinuto 2008. godine, godinu dana prije nego što je Hrvatska ušla u NATO. Tada je ideja bila profesionalizirati oružane snage i odmaknuti se od obveznog služenja vojnog roka.

Sada, pogotovo kada se ima na umu da Hrvatsku od Ukrajine fizički dijeli samo Mađarska, perspektiva oružanog sukoba djeluje neugodno blizu. Zalutali dron, vjerojatno ukrajinski, ali nikada službeno identificiran, srušio se 2022. godine u Zagrebu. Nije prouzročio veću štetu – ali je svakako potaknuo ozbiljna razmišljanja, piše Deutsche Welle.

Hrvatska je vlada postala neugodno svjesna činjenice da može računati na manje od 15 tisuća aktivnih pripadnika vojske. Uoči parlamentarnih izbora 2024. godine predložila je ponovno uvođenje obveznog vojnog roka za mladiće nakon završetka srednje škole. Ministar obrane Ivan Anušić rekao je da bi to pomoglo mladićima da promijene „loše navike“ i pripreme se za „bilo kakvu veliku prijetnju“. Istraživanja javnog mnijenja pokazala su široku potporu toj ideji – sedam od deset građana Hrvatske ju podržava. Nakon izbora HDZ sada tu politiku provodi u djelo.

Politička potpora i izostanak otpora

Potrebni zakoni bez poteškoća su prošli kroz Sabor prošlog listopada, pri čemu je 84 zastupnika glasalo za, a samo 11 protiv. Ministarstvo obrane nije gubilo vrijeme te je stupilo u kontakt s prvom skupinom ročnika. Sve to je prošlo bez većih prosvjeda, za razliku od Njemačke gdje su mladi prosvjedovali protiv uvođenja regrutacije.

„Ne vidim nikakve izazove u vezi s novačenjem“, kaže Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Franjo Tuđman. „Bit će više ljudi koji će željeti biti dio tog projekta nego što ih se u ovom trenutku može primiti, jer je broj ograničen“, dodaje. „Neke populističke skupine s krajnje ljevice govore da bismo trebali ulagati u dječje vrtiće i slično. No činjenica je da netko mora štititi te vrtiće i naš europski način života i demokraciju – a to se u krajnjoj liniji može osigurati samo vojskom.“

Regionalni trend povratka novačenja

Ponovno uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj dio je šireg trenda u zemljama koje su nekoć bile dio Jugoslavije. Nekoliko njih razmatra povratak neke vrste novačenja. U vrijeme nekadašnje Jugoslavije su mladići morali služiti godinu dana u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, čime se stvarala znatna borbena snaga. Neposredno prije početka raspada zemlje 1990-ih dvije trećine kopnenih snaga činili su ročnici – uz dodatni milijun rezervista.

Neovisne države koje su proizašle iz raspada Jugoslavije postupno su ukinule obvezni vojni rok. Slovenija je bila prva koja je ukinula novačenje 2003. godine, dok su posljednji ročnici u Srbiji završili službu 2010. Uz obećanje – ili u slučaju Slovenije i Hrvatske ostvarenje – članstva u Europskoj uniji, činilo se da nema velike potrebe za vrstom vojske koja uključuje višemjesečne vojne vježbe za mlade.

No čak i prije ruske invazije na Ukrajinu raspoloženje se počelo mijenjati. 2020. stranke koje su formirale novu desno-nacionalističku vladu u Sloveniji uvrstile su ponovno uvođenje vojnog roka u svoj koalicijski sporazum. Tadašnji premijer Janez Janša istakao se kao ministar obrane tijekom desetodnevnog rata za neovisnost Slovenije 1991. godine.

Tvrdio je da oružane snage zemlje – s tek sedam tisuća pripadnika – više nisu u stanju obraniti državu od napada te se žalio da mladi ljudi ne znaju rukovati oružjem. Sadašnja vlada nije prihvatila tu ideju, no parlamentarni izbori zakazani su za ožujak, a Janšina stranka SDS vodi u anketama.

U Srbiji vlada već godinama govori o mogućnosti uvođenja novačenja. Više je rokova prošlo bez pozivanja ročnika, no to bi se moglo promijeniti ove godine, jer ministar obrane Bratislav Gašić tvrdi da će zakonodavni prijedlog uskoro biti upućen u parlament.

Stabilnost Balkana i pogled u budućnost

Kako zemlje u regiji povećavaju vojne izdatke i nastoje povećati broj vojnog osoblja, ponovno se postavlja staro pitanje treba li ostatak Europe biti zabrinut zbog Balkana. No Toby Vogel iz think tanka Democratisation Policy Council smatra da potencijal za stvarni sukob ostaje nizak. „Vojni aspekt svega ovoga prvenstveno se odnosi na spremnost, a ne na konkretno planiranje, a svakako ne na ofenzivno planiranje“, kaže on. „Srbija se ne sprema napasti Hrvatsku, niti se Hrvatska sprema napasti Srbiju“, dodaje.

„U situaciji u kojoj je opće okruženje obilježeno nestabilnošću i nepredvidljivošću, mislim da su vlade vjerojatno razborite kada poduzimaju određene mjere opreza i postavljaju temelje za pojačan strateški pristup međunarodnim odnosima. No to je povratak starim vremenima.“

Novi hrvatski ročnici uskoro će otkriti koliko će njihovo iskustvo nalikovati pričama koje su slušali od svojih očeva i djedova. Neki bi mogli osjetiti olakšanje kada saznaju da je njihova obveza kraća – traje samo dva mjeseca.